Digitalna baza nekretnina izazvala kaos: "Baruni i grofovi vuku se po vlasničkim listovima"

Neusklađenost katastra i zemljišnih knjiga

Zloglasna neusklađenost katastra i zemljišnih knjiga u Hrvatskoj, s podacima o vlasništvu koji nisu unificirani, poprima nove elemente zbrke. Bez nužnih katastarskih izmjera zemljišta, bez obnove zemljišnih knjiga, naprasno i bez oglašavanja, pojedine katastarske općine provele su prebacivanje podataka u sustav Baze zemljišnih podataka (BZP), pišu Novosti.

Riječ je o elektroničkoj bazi koja bi, kako je zamišljeno, trebala sadržavati objedinjene podatke iz katastra i zemljišnih knjiga, pa bi ti podaci bili puno pregledniji i točniji nego što su sada. Ideja da se dvije evidencije nekretnina sinkroniziraju rezultirala je potpunim debaklom, i to najviše na ruralnim područjima.

Naime, automatiziranim usklađivanjem podataka izbrisani su iz evidencije dosadašnji posjednici iz katastra, odnosno vanknjižni vlasnici. Tamo gdje sustav nije vidio znak jednakosti između katastra i gruntovnice, jednim potezom je trajno izbrisao posjednike. Njihove određene čestice BZP je dodijelio davno umrlim precima, onima koji su zadnji bili upisani kao vlasnici u zemljišnim knjigama. Kako neslužbeno doznaju Novosti u katastarskoj općini Obrovac ovaj, inače golem, posao napravljen u svega tri dana i da ga je obavila umjetna inteligencija.

Podaci stari i više od 100 godina

Novostima se obratio Marko Simić iz Gornjeg Karina koji je početkom novembra sasvim slučajno saznao da ima problem. Pripremajući se za ostavinsku raspravu poslije očeve smrti i prikupljajući potrebnu dokumentaciju, Simić je uočio da je ime njegovog oca nestalo iz evidencije u katastru s desetak čestica. Umjesto Simića, pojavila su se neka druga imena, automatski prepisana iz zemljišnih knjiga, s podacima starim i više od 100 godina.

"Nismo dobili nikakvu službenu obavijest, ni on za života, ni mi kao nasljednici nakon očeve smrti. Na temelju podatka o posljednjoj promjeni preuzeo sam štura rješenja koja su zapravo samo formalni brojevi upisa, nisu sudske odluke, sve je “po zakonu”, ali bez stvarnog postupka u kojem bismo morali sudjelovati. Pretpostavka je da je ovo napravljeno bez konzultiranja s lokalnom katastarskom upravom jer bi u suprotnom tako saznali što je relevantno za dati prostor, a to nisu zemljišne knjige već katastarski operat", pojašnjava Simić.

On se obratio katastru, Državnoj geodetskoj upravi, lokalnim uredima i sudu, angažirao je i odvjetnika. Očitovanja još uvijek čeka. Službenici u katastru su mu priznali da se radi o automatiziranom procesu spajanja različitih baza podataka, ali nigdje – ni u javnosti ni unutar institucija – nije vidljiva konkretna odluka na temelju koje je provedena ovakva obrada podataka.

Nema ni pojedinačne odluke koja bi se odnosila na njegov predmet, u kojoj piše da se njegov otac briše kao posjednik, a samim time nema ni obrazloženja ovog nedopustivog čina. Simić napominje da je potencijalno riječ o širem, sustavnom problemu, a ne o izoliranom slučaju. Njegovi prijatelji i susjedi su se posljednjih dana također suočili s identičnom situacijom, pišu Novosti.

"Naša zemlja nije mrtvo slovo na papiru"

"Naša zemlja nije mrtvo slovo na papiru. Na njoj smo sadili masline uz državne potpore i koristimo je u poljoprivrednim natječajima. Dakle, ne radi se samo o emocijama, nego i o vrlo konkretnim egzistencijalnim i ekonomskim posljedicama", objašnjava Simić.

Parcele s kojih je njegov otac izbrisan bile su predmet nedavne ostavinske rasprave. Nasljednik očekuje da će javni bilježnik postupiti po Zakonu o nasljeđivanju jer je njegov otac u trenutku smrti bio formalni posjednik zemlje, a brisanje je nastupilo kasnije. No pitanje je što će biti s ljudima koji su preminuli nakon automatske obrade podataka. Simić smatra da izmjena Zakona o zemljišnim knjigama, kojima je uvedena Baza zemljišnih podataka, grubo narušava etičke principe te da ide na teret raseljenih područja i socijalno isključenog stanovništva.

Politička pozadina BZP-a

Jasenka Auguštan-Pentek, SDP-ova saborska zastupnica, upozorila je na političku pozadinu uspostavljanja BZP-a, a to je, prije svega, opravdavanje sredstava potrošenih za tu svrhu. Cijela poanta je u tome da je potrebno prikazati Europskoj uniji da Hrvatska ima visok postotak sređenosti zemljišnoknjižnih podataka. Frizirani podaci idu na direktnu štetu građana.

"U načelu bi BZP trebao biti dobra stvar, da u jednoj bazi imamo podatke o vlasnicima, posjednicima i nekretninama. Ali da bi se to napravilo kako treba, u bazu bi trebalo upisivati samo podatke koji su identični u katastru i gruntovnici, a odgovaraju stvarnom stanju nekretnina. Kod nas je toga malo, poznato vam je to: na čestici je 100 suvlasnika, ljudi to nisu sređivali. Država je objavila da će raditi nove katastarske izmjere, ali to ide jako sporo. U puno jedinica lokalne samouprave ljudi su imali sređene podatke u katastru, ali ne i u gruntovnici. U zemljišnim knjigama je kaos. A geodetska uprava je uzimala podatke iz katastra o nekretninama ili česticama, a iz gruntovnice su uzimali podatke o vlasnicima. A to nije točno i realno", pojašnjava Auguštan-Pentek.

Njoj se puno ljudi obraća s ovim problemom. Jedna žena je, priča, došla po vlasnički list za svoju etažu koja se nalazi u stambenoj zgradi. Zgrada je upisana u gruntovnici, ali nije bila evidentirana u katastru. Uspostavom BZP-a i preuzimanjem podataka o nekretnini iz katastra, ispada da gospođa sada ima stan na livadi jer zgrada za evidencije katastra nikada nije upisana. Baza zemljišnih podataka tu nije smjela biti uspostavljena, napominje zastupnica.

"Baruni i grofovi nam se vuku po vlasničkim listovima"

Osim toga, kaotična situacija se prelijeva i na poljoprivrednike s OPG-ovima. Velika većina nositelja OPG-ova je neke obradive poljoprivredne parcele unijela u svoj OPG ugovorima o zakupu ili plodouživanju s posjednicima nekih površina. Zbog tog sumanutog prebacivanja i brisanja, oni više nisu nositelji posjeda. Ugovori su im ništavni i sada neće moći dobivati poticaje.

"Službenik iz katastra mi je rekao da oni ne mogu jednim klikom ući u povijest pretraživanja da vide tko je bio posjednik, nego moraju ići u knjige i vaditi povijest. To će potrajati i koštati. Ljudi će morati sve dokazivati, raditi ispravke, za građane će to biti velik trošak. Zato se to mora zaustaviti. Trebali su pozivati ljude da se očituju. Puno ljudi još nije svjesno jer nisu imali razloga vaditi posjedovne listove. To su uočili samo oni koji su zbog nečega trebali te dokumente.

Baza bi trebala ukazivati na sređenost nekretnina, ali u našem slučaju to su nerealne statistike, opravdanje Svjetskoj banci da smo nešto napravili, a u stvarnosti nam se baruni i grofovi vuku po vlasničkim listovima", objasnila je Jasenka Auguštan-Pentek.

Pravni stručnjaci preporučuju građanima, posebno onima u Dalmaciji i Lici, da provjere stanje svojih čestica u katastru.